Koliko je teško zamisliti izgradnju nečeg toliko velikog poput brane na nekoj od najvećih reka? Lako bi bilo pregraditi reku tako što bismo postavili branu, poput integrisane celine, odjednom, i jako je pritisli odozgo, tako da se zaroni u rečno dno i učvrsti fundamente u dovoljnoj meri da se zaustavi protok vode.
Među utvrđenjima na jugoistoku Evrope, Beogradskoj tvrđavi pripada posebno mesto. Njena istorija utkana je u tokove zbivanja koja su u protekla dva milenijuma često uticala na sudbine evropskih država i naroda. Izgrađena na izuzetno povoljnom strateškom položaju, gde se sustižu evropski putevi prema istoku, ona je vekovima bila odbrambeno uporište, ali i polazna tačka osvajačkih pohoda.
Čime je to njegovo veličanstvo, beton, zaslužilo da se nađe u svim delovima sveta, prekrivajući ogromne površine i ne mareći mnogo za kulturološke razlike onih koji ga gaze? Kako je tako jedna, naizgled obična mešavina šljunka, veziva i vode uspela da promakne sofisticiranim pogledima arhitekata i nađe se na listi materijala bez kojih se ne može?
Napredkom tehnologije, unapređenje i ispitivanje materijala dobija sve veći značaj. Naročito imajući na umu težnju ka ostvarivanju poboljšanja performansi materijala kao i većih ušteda u njihovoj proizvodnji i eksploataciji. Zato i ne čudi sve veći broj inovacija, pojave varijacija asfalta, betona, metala koji dobijaju neverovatne odlike.
Omeđen Kalemegdanskim parkom, prelepim Dunavom i Knez Mihailovom ulicom – Dorćol je jedan od najlepših i najsrdačnijih delova našeg glavnog grada. Kombinacija savremenih urbanih elemenata i ostataka starih zdanja čine Dorćol savršenim spojem modernog i rustičnog, što mu daje posebnu privilegiju i draž.
Fasada – lice, omotač, obloga i zaštita jednog objekta. Svedoci smo toga koliko je napredna tehnologija promenila arhitekturu današnjih fasada. Danas je fasada “projekat za sebe” , a ujedno i usko povezan, sastavni deo celokupnog objekta. Različite fasadne obloge koje danas nalazimo na tržištu polako menjaju izgled gradova i utiču na bolji kvalitet života.
Održiva gradnja је paradigma života XXI veka, takav način građenja koji obezbeđuje kvalitetan život ljudi i u sadašnjosti i u budućnosti. Jedan od kriterijuma koji se kontroliše, a predstavlja aspekt objekta pristupu održivosti, jeste energetska efikasnost.
Drvo se od davnina koristi u građevinarstvu. Kao prirodni materijal, koji se jednostavno može obrađivati danas kao i u prošlosti jedan je od najbitnijih elemenata u građevinarstvu.